posjeta-ambasadora-standard-2-678x381

Posjeta ambasadorke SAD-a fabrici namještaja “Standard” A.D. Prnjavor FOTO

Dana 09.02.2016. ambasadorka SAD-a, Maureen Cormack, posjetila je fabriku namještaja Standard a.d. iz Prnjavora.

Ambasadorka je razgovarala sa predstavnicima kompanije o izazovima sa kojima su se susretali u prošlosti te dosadašnjom saradnjom sa kompanijom IKEA. Nakon razgovora, ambasadorka je obišla proizvodne pogone fabrike.

 

????????????????????????????????????

“Pokazali smo istoriju Standarda od početka kako je bilo raditi kao politička fabrika socijalističkog tipa, te kakva je bila transformacija koja još uvjek traje. Tu su nam programi, kao što su od USAID-a, jako koristili jer veliki broj naših radnika dolazi u dodir sa drugim firmama, drugim dizajnom, drugim situacijama na tržištu koje nama opet daju više snage I nove ideje, da bismo napredovali.” – izjavio je gospodin Dacić, predsjednik upravnog odbora kompanije Standard a.d. Prnjavor.

posjeta-ambasadora-standard (1)

  1. Dacić je takođe izjavio, vezanu za posjetu ambasadorke:

“Naši utisci su vrlo pozitivni jer smo imali priliku da im se zahvalimo za sve što je USAID uradio za nas. Radili smo konkretno razne projekte sa FIPA projektom a među njima je i posjeta sajmu Interiors Nec u Birmingham-u koja nam je omogućila da razvijamo našu prodajnu stranu, i ovo je bila dobra prilika da im pokažemo šta smo sve do sada radili, da pokažemo kako smo napredovali od tog vremena i pogotovo gdje vidimo potencijale za dalju saradnju. Drugim riječima, šta nam sve može korisiti u saradnji sa USAID-om.”

O kompaniji Standard a.d. Prnjavor

posjeta-ambasadora-standard (4)

 

Osnovan još 1943. godine  Standard a.d. iz Prnjavora je proizvođač namještaja sa dugom tradicijom. Kao dio SOUR Šipad, Standard je do 1985. proizvodio pretežno školski namještaj. Iz te specijalnosti svoju djelatnost usmjerava na proizvodnju namještaja za domaćinstvo iz miješanih materijala, sve do 2000. godine. Zahvaljujući besprijekornom kvalitetu i uspješnom dizajnu, Standard je izrastao 1980-tih godina u fabriku sa 300 zaposlenih koja je plasirala svoje proizvode na domaćem i stranom tržištu.U periodu  od 1990. do 1995.godine Standard je radio sa manjim kapacitetom.

Saradnja sa švedskom firmom IKEA počela je 2000. godine, kada je Standard imao 90 zaposlenih. Iste godine Standard je registrovan kao akcionarsko društvo, što je bio preduslov da otpočne prodaja akcija.

Tokom 2004. godine švajcarska firma Daccomet AG iz Ciriha je počela proivatizaciju i trenutno posjeduje 84,5% akcija. Državni  fondovi posjeduju 14,6% a mali dioničari 0,9% akcija.  U narednih deset godina u “Standard” je uloženo šest miliona evra i to u tri veća ciklusa. Investicije su bile usmjerene u opremu, objekte i ljudske resurse. Investicije nisu bile uzaludne, pa je i proizvodnja povećana – sa 2,7 miliona evra, koliko je iznosila 2004. godine, na 15 miliona evra u 2015. godini. Povećao se i broj zaposlenih – od 120 (2014. godina) na 360 (2015. godina).

Prnjavor.info

LSDT

Program PrilikaPlus: Obuka stručnjaka u industriji namještaja

U Centru za specijalističke edukacije Format u Sarajevu ove sedmice je počeo treći po redu modul u okviru naprednih studija Razvoj liderstva i stručnih vještina u industriji namještaja i prerade drveta, a tema ovog modula je Proizvodni menadžment i planiranje.

 Obuka za 20 polaznika
Obuka za 20 polaznika

Format

Obuka je sastavni dio programa PrilikaPlus, koji je podržan od Švicarske konfederacije preko Ambasade Švicarske u BiH,  a program implementira Centar za razvoj i saradnju Univerziteta primjenjenih nauka u Bernu (Švicarska) u saradnji sa trening centrom Format BiH.

Kako nam je rečeno u programu PrilikaPlus, ovu obuku pohađa 20 polaznika, a riječ je uglavnom o predstavnicima višeg i srednjeg menadžmenta renomiranih kompanija iz oblasti prerade drveta i proizvodnje namještaja u BiH.

Treći modul pohađaju predstavnici kompanija kao što su Ećo Company, Standard Prnjavor, Standard Furniture Srbija, Interfob Consulting, Artisan, Rizba, Drvomehanika, Razvojna Agencija Tešanj, Inporta i druge, kao i treneri koji žele da unaprijede znanje i ažuriraju nastavne materijale prema evropskim standardima.

Certifikat

– Projekt je osmišljen i pokrenut sa namjerom da polaznicima obrazovnih ciklusa ponudi praktična znanja i vještine koje će primijeniti u svojim kompanijama. Tako će naredni modul o temi Logistika i proces optimizacije, biti održan u martu, također, u Sarajevu, dok će završni modul biti u junu u Švicarskoj, kažu iz PrilikePlus.

Kako su istakli, svi polaznici će na kraju modula napraviti završni rad u kojem će na osnovu zadatog problema ponuditi rješenje, odnosno kroz poslovanje svoje kompanije predstaviti najbolja rješenja, odnosno predstaviti sve ono što su naučili. Na kraju programa polaznici će dobiti certifikat Naprednih studija za razvoj liderstva i stručnih vještina u drvnoj industriji, kojeg izdaje Univerzitet primjenjenih nauka u Bernu.

Al Jazeera 2

Al Jazeera Business: IKEA namještaj iz Prnjavora

Iako su prošle godine najteže finansijske krize, ambijent za ulaganja u većini zemalja regije nije na zavidnom nivou.
Uprkos tome, postoje kompanije čiji razvoj ne zaustavljaju kretanja na tržištu.
Istražili smo zbog čega je nekada dobro ne obazirati se previše na nepovoljne trendove.
Povoljniji krediti, veća i raznovrsnija ponuda, biće to i u ovoj godini želje mnogih koji još nisu riješili stambeno pitanje.
Naš gost je Almir Jazvin, predsjednik Uprave Preventa BiH.
Kolega Marin Veršić posjetio je firmu Standard u bh. gradiću Prnjavoru. Proizvodi namještaj više od 70 godina, a danas njenih 360 zaposlenika radi za švedsku IKEA-u. Uz izvoz od 15 miliona eura, svake godine ostvaruju značajan rast. Ali, i u ovom slučaju se istinitom pokazala maksima da je do uspjeha trnovit put.
Otkrivamo šta će im ponuditi hrvatsko tržište nekretninama.
Al Jazeera 1

Bh. firma sarađuje sa IKEA-om i ekonomski cvjeta

 

Firma Standard nije se gasila tokom rata, a posljednjih 15 godina, nakon privatizacije, svake godine bilježi stabilan rast.

Firma Standard u Prnjavoru ima  više od 70 godina dugu tradiciju proizvodnje namještaja.

Nije se gasila tokom rata, a posljednjih 15 godina, nakon privatizacije, svake godine bilježi stabilan rast.

Sve što proizvede njenih 360 zaposlenika izvozi se u inostranstvo i to najvećem svjetskom proizvođaču namještaja, IKEA-i.

Velibor Stojnić 30 godina radi za Standard, a sa tom kompanijom prošao je sve, od socijalizma do uspješne privatizacije.

“Što se tiče proizvodnje, imamo zagarantovanu proizvodnju. Plata – redovna, to je stvarno tako. Socijalno, penziono, kud će bolji uslovi!”, ističe Stojić.

Radnici u prosjeku imaju neto plaću 250 eura, no predsjednik uprave, početkom 2008. godine, imao je prilično velikih problema da bi došao do radne snage, jer je s IKEA-om planirao povećati proizvodnju.

Iz Kine dovedeni radnici

Nije mogao naći 40 nisko kvalificiranih radnika na zavodu za zapošljavanje i shvatio je da su tamo oni koji zapravo aktivno ne traže posao, pa ih je odlučio pronaći sam.

“Ja sam bio u Kini, uz pomoć kineske ambasade, ja sam našao Kineze, koji su apsolutno htjeli da dođu kod nas da rade. Moj cilj je bio da napravimo benchmarking – jedna smjena Kineza, druga smjena naših ljudi, kao u nekom sportskom timu, da ostvarujemo što bolje rezultate”, kaže Edin Dacić, predsjednik uprave Standard Prnjavor.

Za pokušaj uvoza radne snage, nadležni organi  u Republici Srpskoj, nisu imali sluha.

Kasnije je dobio i osobu iz ministarstva rada koja mu je trebala naći radnike ali bezuspješno.

A zatim, 2009. kada je ekonomska kriza počela utjecati i na bh. ekonomiju, ljudi su se počeli javljati sami.

IKEA drži do visokih ekoloških standarda, tako se dio iverice uvozi iz Bjelovara, jer sadrži dva puta manje štetnih kemikalija formaldehida no što je to zakonom propisano, samo 4 posto.

I uvjeti rada također se provjeravaju.

“IKEA-ini auditori dolaze jednom godišnje, nenajavljeno u kontrolu, prije svega provjeravaju bezbjedna radna mjesta, zaštitnu životne sredine, kao i plate, da li se redovno isplaćuju, i dječji rad”, zaključila je Marinka Popadić, rukovodilac zaštite životne sredine.

Da bi mogli konkurisati na svjetskom tržištu, neprestano se radi na doškolovanju radnika.

Planiraju se i nove investicije u mašineriju za lakiranje proizvoda, što bi omogućilo i  širu izradu različitih vrsta namještaja.

Izvor: Al Jazeera

567421df-a7c0-4b7d-9681-75900a0a0a64-naslovna-2112-718x446

BH BIZNIS: Ove godine prodali IKEA-i robe za 15 miliona eura

567421df-a7c0-4b7d-9681-75900a0a0a64-naslovna-2112-718x446

“Telemach” je u BiH prisutan pet godina, a kompanija koja pruža usluge kablovskog TV operatera, fiksne telefonije, interneta, najavila je u 2016. nove investicije i akvizicije.

Bio je to povod za razgovor s prvim čovjekom “Telemacha BiH” Željkom Batistićem, a šta je sve rekao pročitajte u najnovijem broju “Avazovog” priloga Bh. biznis.

Tvornica namještaja “Standard” iz Prnjavora organizirala je “Dan otvorenih vrata” i obilježila još jednu uspješnu poslovnu godinu i 15 godina saradnje sa švedskom kompanijom IKEA.

Šta im je donijela dugogodišnja saradnja s ovom poznatom kompanijom rekao je Edin Dacić, predsjednik Uprave “Standarda” za BH. biznis.

Nakon obustave trgovinskih povlastica i ukidanja autonomnih mjera Bosni i Hercegovini, privilegija i beneficija za bescarinski izvoz voća i povrća od Evropske unije, Bosna i Hercegovina do kraja ove godine mora izvršiti “tehničko prilagođavanje” Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, uslov Bosni i Hercegovini za dodatnu liberalizaciju trgovine.

U novom broju “Avazovog” priloga u Analizi napominje se da se liberalizacija neće odnositi samo na hrvatske proizvode, nego na proizvode i ostalih 27 članica EU.

Strategija NLB grupe je kreiranje snažne Banke, poboljšanje efikasnosti rada, olakšanje komunikacija unutar Banke i značajan doprinos izgradnji imidža, čemu je doprinijela i registracija NLB banke u Sarajevu.

U Bh. biznisu pročitajte razgovor sa Senadom Redžićem, direktorom NLB banke o rezultatima NLB grupe, uvođenju beskontaktnog plaćanja i planovima za daljnji rad.

Autor: Redakcija

 

STND

Prnjavor: Preduzeće “Standard” obilježilo uspješnu poslovnu godinu

Tvornica namještaja “Standrad” Prnjavor danas je organizovalo manifestaciju “Dan otvorenih vrata” povećenu obilježavanju još jedne uspješne poslovne godine i petnaestogodišnjici saradnje sa Švedskom kompanijom IKEA.

Dugogodišnja saradnja sa IKEOM ovom preduzeću donijela je i Lean sertifikat među prvim u BiH, istakao je Edin Dacić, predsjednik Uprave Standarda.

standard 2
Predsjednik Uprave AD Standard

“Ovom prilikom zahvalio bi se našim saradnicima, posebno IKEI, koja je naš glavni kupac. Veliki uspjeh je svakako i to što smo podmladili kadrove u proizvodnji, a radimo na tome da podmladimo i menadžment” kazao je Dacić.

Kvalitetom poslovanja u ovoj firmi zadovoljan je i tehnički direktor Standarda, Ognjen Jevđenić.

“Krećemo se u okviru kupca i bitno je napomenuti da posljednja tri mjeseca imamo rast kvaliteta za nekih 30 procenata, što je veoma bitno za sledeće tendere na koje ćemo izlaziti sa našom konkurencijom”kazao je Jevđenić.

Rukovodilac komercijalne službe u Standardu, Dragana Repić, napomenula je da je prethodne godine strateškom kupcu IKEI prodato finalnih proizvoda u vrijednosti 13,8 miliona evra, dok je ove godine ostvaren rast od deset odsto.

“Ove godine smo našem kupcu prodali robu u vrijednosti petnaest miliona evra, a prema svim internim indikatorima, kvalitet robe koju proizvodimo zadovoljava sve potrebne standarde, istakla je Repićeva.

Rukovodilac za zaštitu zaštitne sredine, Marinka Popadić, napomenula je da je u narednom periodu cilj implementacija standarda za energetsku efikasnost, ISO 50.001, a da je niz standarda u ovoj firmi već implementiran,među njima je i ISO 9001.

Mladi kadrovi preduzeća
Mladi kadrovi preduzeća

U prostorijama fabrike Standard danas je otvorena i izložba fotografija koje svjedoče o istorijatu i razvoju jednog od najuspješnijih prnjavorskih preduzeča.

standard 1
Izložba u prostorijama firme

/prnjavorlive.info/.

Galp82

Standardu iz Prnjavora dodjeljen Lean certifikat

Galp82Prilikom 5. konferencije GALP koju je organizovala Culmena d.o.o. u Zagrebu, fabrici namještaja Standard a.d. Prnjavor je dodjeljen Lean certifikat kao jednoj od prvih firmi u Bosni i Hercegovini.

Ova firma preko Švedske IKEA-e izvozi 100% svoje proizvodnje širom svijeta.

Pojam  „Lean Management“  je naziv za skup principa razmišljanja , metoda i procedura za efikasno kreiranje cijelog lanca dodane vrijednosti u proizvodnji industrijskih proizvoda. Razvoj Lean-a je počeo sredinom prošlog vijeka u fabrikama Toyote i postao u međuvremenu industrijski standard  širom svijeta. U poslednje vrijeme je Lean našao primjenu i u administrativnom sektoru.

Organizator konferencije Culmena d.o.o. iz Zagreba  pomogao je firmama kao sto su Pliva, Končar – energetski transformatori, Podravka, Metalind, Raiffeisen banka  da uvedu Lean. Ove godine dodjelili su certifikate zaposlenim iz Standarda koji su uvodili Lean. Certifikat je dobio Ognjen Jevđenić kao Lean menadžer, Marinka Popadić i Dragana Repić kao 5S menadžeri, Kaizen menadžer Miloš Popadić i VSM menadžer  Ozren Gaćeša.

Edin_Dacic

Edin Dacić, predsjednik UO Standarda: Naše najbolje vrijeme tek dolazi

Edin_DacicEdin Dacić predsjednik je Upravnog odbora fabrike namještaja Standard a.d. iz Prnjavora koja skoro svu svoju proizvodnju plasira najvećem svjetskom lancu trgovina namještaja- švedskoj IKEA-i i koja je jedna je od rijetkih kompanija u BiH kojoj će ova godina biti rekordna po pitanju prometa.

Obrazovanje je stekao u Švicarskoj. Završio je političku ekonomiju na Univerzitetu St. Gallen HSG, smijer Međunarodni odnosi. Još za vrijeme studija se dosta zanimao za prilike na tržištu tadašnje Jugoslavije.

Kada je krajem 80-tih, prilikom državne posjete tadašnjeg premijera Ante Markovića Švicarskoj u najuglednijim švicarskim novinama “Neue Zürcher Zeitung” izašao članak u kojem se govorilo o hrabrim i naprednim ekonomskim reforma i predviđalo rađenje novog “ekonomskog tigra na Balkanu” znao je da mora krenuti u tom pravcu. To je, kaže, bila potvrda njegovih procjena na koju je čekao kako bih postao preduzetnik.Tako da je još za vrijeme studija osnovao kompaniju Daccomet AG u Cirihu.

Htio je prekinuti školovanje i potpuno se posvetiti ovom poslu međutim, kako je tada bio student nije imao sredstva za osnivanje firme pa je od roditelja morao pozajmiti novac.

Zauzvrat im je morao obećati da će završiti fakultet, prisjeća se Dacić.

Ipak, ubrzo nakon osnivanja firme počeo je rat u Jugoslaviji, a time su se i promijenili uslovi za poslovanje. Zbog toga je svoju kompaniju fokusirao na pružanje usluga finansiranja proizvodnje za izvoz i okrenuo se Hrvatskoj koja tada nije bila pod embargom, a nešto kasnije kada su to prilike dopustile počeo je biznis i u BiH.

“Već krajem 90-ih godina  postalo mi je jasno da će Hrvatska postati preskupa za izvoz na globalno tržište. Zato sam od 1999. počeo da putujem po Bosni i Hercegovini sa namjerom da nađem kompanije sa perspektivom izvoza”, kazao je on.

Nešto više o tome šta ga je potaknulo da iz uređene Švicarske poželi da posluje u BiH te izazovima sa kojima se suočavao u pronalaženju radne snage kao i uspostavljanju saradnje sa IKEA-om kazao je u intervjuu za naš portal.

BIH ne slovi kao zemlja privlačna za investitore. Šta je bilo presudno da se odlučite da počnete biznis u našoj zemlji? Sa kakvim preprekama ste se na tom putu  suočavali?

Kada sam se 1999. godine odlučio da počnem biznis, u BIH je privlačnost za vrstu biznisa koji sam ja tražio tj. finansiranje proizvodnje za izvoz, bila mnogo veća.

Pored tradicije proizvodnje i izvoza, BIH je tada imala i mnogo slobodnih kapaciteta zbog tragedije iz 90-ih godina. Zbog prisutnosti međunarodnih mirovnih snaga bila je veoma sigurna, a imala je obećanje od strane međunarodne zajednice da će se u razne programe restrukturisanja i razvoja uložiti veoma velika sredstva. Što se i dogodilo.  Naravno, i razne cijene kao faktori troškova bile su također privlačne.

Prepreke su bile mnogobrojne. Kao prvo, praktično mi niko nije vjerovao da je moguće opet pokrenuti i pogotovo brzo i drastično razviti proizvodnju. Kao posljedica toga  samo mali broj ljudi mi je govorio istinu o izazovima sa kojima su se suočavali, tako da je bilo teško naći prava sredstva.

Razlog što je BiH i dalje svake godine na zadnjem mjestu u Europi po  atraktivnosti u poslovanju je, po meni, posljedica neadekvatnog razvoja okvira za poslovanje.

Tu mislim na političku stabilnost, nerealno visoke fiskalne i parafiskalne namete koji su uzrok endemičnoj pojavi “rada na crno” i stvaranje nelojalne konkurencije. Posljedica rečenog je previsoka redistribucija iz produktivnog sektora u neproduktivni što je zajedno sa anahronističkim zakonom o radu kočnica razvoja preduzetništva.

Koje lekcije ste naučili ulazeći na ovo tržište? Da li biste sada nešto drugačije uradili?

Opšte poznato je da su ljudski resursi najveći kapital firme. Lekciju koju sam naučio je da zbog implozije obrazovnog sistema 90-ih godina nije dovoljno da imate inteligentne zaposlene ako nisu imali prilike da se adekvatno edukuju. Pošto se ne možemo osloniti na obrazovni sistem ulažemo jako i ciljano u svoje kadrove.

Najskoriji primjer je činjenica kada nismo bili u situaciji u cijeloj regiji da nađemo adekvatno obrazovanje za naše ljude koje pripremamo za top-menadžment zadatke inicirali smo saradnju sa Univerzitetom Bern odnosno Fakultetom za drvopreradu BFH u Bielu. Oni su za manje od godinu dana pripremili LSDT Program (Leadership and Skills Development Training) koji je u septembru 2015. godine počeo i koji pretežno financira Švicarska razvojna korporacija (SDC). Učesnici dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine, pa čak i iz Srbije.

Ja sam i dalje uvjeren da smo na pravom putu i razmišljam svaki sekund kako da ubrzamo napredak. Jasno da je dugačak put pred nama da tehnološki stignemo našu konkurenciju u Zapadnoj Europi koja se također dalje razvija. Obzirom da sam već razne mjere isprobao koji su bile i uspješne i neuspješne ne mogu konkretno da kažem šta bih drugačije uradio. Izuzetak je da mi je žao da nisam ranije našao partnera za uvođenje LEAN metodologije u našu firmu.

Kako opisujete vašu saradnju sa IKEA-om? Jeste ponosni na to?Naša saradnja za bazira  sa naše strane na dobrom kvalitetu, strogom poštovanju  ekoloških, socijalnih i pravnih propisa i naravno na  veoma konkurentnim cijenama koje omogućavaju da što više ljudi sebi mogu da priušte kvalitetan namještaj atraktivnog dizajna.Pošto te vrijednosti dijelimo sa IKEA-om, a sa druge strane ona vidi da imamo još potencijala za razvoj, ona nas podržava u našem cilju da dalje napredujemo.

Jedan način je da sa nama dijeli znanje i time prenos istog što  nam pomaže da postanemo na svim relevantnim poljima bolji. Drugi način je da nas podržava kod finansiranja investicija koje su od preuzimanja većina akcija Standard a.d. od 2004. godine do sada prekoračile prag od 10 miliona KM i trenutno smo u završnoj fazi pregovora da uložimo jos oko tri mililiona KM. Svakako sam ponosan da uspjevamo godinama da se nosimo sa najboljim firmama u svijetu, obzirom da smo poslove sa IKEA-om dobili na tenderima.

Nezavisno od toga sam uvjeren da zbog velikog razvojnog potencijala koji imamo naše najbolje vrijeme tek dolazi.

Na nedavno održanom Business cafe-e ste govorili da ste imali problema sa pronalaskom radne snage a koja bi vam osigurala nove investicije od IKEA-e i veću proizvodnju? Rekli ste da ste čak radnike išli tražiti u Kinu? Možete li nam reći nešto o tome? Kako se završila ta priča?

Nedostatak radne snage o kojem sam govorio se nije odnosio samo na kvalifikovanu već i na nekvalifikovanu radnu snagu i na period prije ekonomske krize tj. do kraja 2008. godine.

Zbog nemogućnosti da u tom periodu nađemo 25 radnika odbio sa da potpišem petogodišnji ugovor  sa IKEA-om uključujući ugovor o investiciji koji je predviđao stvaranje 250 novih radnih mjesta. Radnike u Kini sam već bio našao i u Ambasadi u Pekingu najavio zahtjev za izdavanje viza. Međutim, tadašnji ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a mi je saopštio da nije spreman da izda radne dozvole.

Iako je pokušao da nam pomogne da nađemo u regiji radnu snagu, nažalost, to nije bilo uspješno tako da smo redimenzionisali investiciju.

Kada je početkom 2009. godine stigla kriza i u BIH, imali smo za par nedjelja listu čekanja za otvorena radna mjesta.

Koje benefite bi osjetili da ste uspjeli tada potpisati ugovor sa IKEA-om ?

Ne bih želio da špekulšem. ali ne pretjerujem ako kažem da bi sada bili bar duplo veći.

Imate li neku osobu koja vam je uzor u poslovnom svijetu?

Imao sam privilegiju da tu osobu čak dva puta sretnem. Riječ  je o Ingvaru Kampradu, osnivaču IKEA-e. Razgovor sa njim vas promjeni jer imate utisak da ste se oplemenili. Pored njegove jedinstvene aure razlog je taj da kroz dugogodišnju saradnju znate kroz koliko mnogobrojnih inovacija, kod skoro svih elemenata lanca vrijednosti, je revulocionirao našu branšu.

Edin Dacić je i generalni direktor firme Daccomet AG te predsjednik Skupštine firme Standard Furniture Serbia iz Ćuprije. Vodio je kompaniju Eldac AG u Cirihu koja je bila zajednička firma hrvatskog Elcoa i Daccomet AG-a  kao i firmu Eldac France Eurl u Parizu. Eldac je radio u branši proizvodnje u automobilskoj industriji.  Što se tiče Stadarda iz Prnajvora trenutno Daccomet AG posjeduje 84,5 posto dionica ove kompanije.
novosti_business_cafe

Švajcarski sistem i balkanski mentalitet – Kako je protekao 7. “Business Cafe”

novosti_business_cafeKako se rođeni Beograđanin, koji je odrastao i školovao se u Švajcarskoj, oslučio da još kao student započne svoj biznis na Balkanu i započne posao sa vodećom svetskom kompanijom nameštaja IKEA, sinoć su gosti “Business Cafe”-a imali priliku da čuju od Edina Dacića, vlasnika švajcarske kompanije “Daccomet AG”, i proizvodnih kompanija “Standard”, Prnjavor, BIH i “Standard-Furniture” Ćuprija.

Dacić je gostima “Business Cafe”-a ispričao kako ga je na pokretanje prve firme navela poseta premijera Ante Markovića Švajcarskoj krajem 80-ih koji je za ugledne švajcarske novine najavljivao rođenje novog “ekonomskog tigra na Balkanu”. Početni kapital pozajmio je od roditelja, i ispostavilo se, dobro ga uložio. Primenjujući švajcarski model upravljanja kompanijom, posle kaljenja u automobilskoj industriji u Hrvatskoj, uspeo je da za krako vreme bosansku fabriku nameštaja “Standard” iz Prnjavora, osposobi i zadrži kao dobavljača u poslovnom sistemu IKEA, a potom i fabriku nameštaja “Standard Srbija” iz Ćuprije.

Poslovanje devedesetih nije bilo lako, a kroz godine poslovanja Dacić je spoznao koliko se poslovanje na Balkanu razlikuje od švajcarskog modela.

– Na Balkanu vlada primat politike, a u Švajcarskoj ekonomija.

Zanimljivo je bilo slušati Dacića kako se kao čovek koji je odrastao u Švajcarskoj suočava sa balkanskim mentalitetom, a pritom dolazi do izražaja njegova rešenost da zadobije poverenje zaposlenih i uvede nove metode upravljanja na zadovoljstvo svih.

Simptična dosetka “Mislio sam da ako možeš da uradiš nešto u Bosni, možeš bilo gde, a onda sam došao u Srbiju” nasmejala je sve prisutne. “Standard-Furniture” Ćuprija posluje od 2011. godine. Celokupnu godišnju proizvodnju fabrike u Ćupriji danas, izvezu u šoping-molove švedske kompanije IKEA, a najpoznatiji su po oklagijama. Rade ih po upustvima dizajnera švedskog giganta i godišnje ih proizvedu i više od pola miliona. Jedini konkurent u tom poslu su im Kinezi, koje su uspeli da nadmaše po kvalitetu i ceni.

 

novosti_business_cafe_2U čemu je specifičnost ovih oklagija, iskusiće i dobar deo sinoćne publike, odnosno oni koji su ih u srećnom izvlačenju dobili na poklon.

Govoreći o poslovnom okruženju u Srbiji, Dacić je najviše zamerki imao na kompleksnu birokratiju zbog neusklađenosti propisa, ali su ipak, kako je najavio, u planu novi projekti u Srbiji, za koje nije želeo da otkriva detalje.

U prijatnoj atmosferu “Azzaro Red Cluba”, na sinoćnjem “Business Cafe”-u je govorio i Milan Mijailović, osnivač i partner konsultanste kuće “Omega Consulting Team” iz Smedereva. Milan je dugo godina radio na različitim menadžerskim pozicijama, u jednom periodu bio je član Borda direktora kompanije sa oko 10.000 zaposlenih, kao i član Upravnih odbora brojnih kompanija.

U pravom motivacionom govoru, Mijailović je akcentovao da čovek treba da prihvati odgovornost za svoje odluke, bude dovoljno odvažan da veruje u ono što radi i hrabar da napravi promenu kada je najuspešniji. Zadržavajući se na temi promene u načinu razmišljanja, kao ključnom faktoru uspešnosti, Mijailović je naveo niz primera kako su pozitivne promene nastale kada su uvažena mišljenja zaposlenih i kada su ti zaposleni motivisani i promovisani.

Koncept “Business cafe”, koji jednom u dva meseca okuplja preduzetnike “gladne” tuđih iskustava i znanja, ujedno je sinoć radno obeležio prvi rođendan u Srbiji.