Bh. dijaspora sve interesantnija Švajcarskoj

 

Privredni potencijal koji dijaspora predstavlja za svoju zemlju porijekla se još uvijek nedovoljno koristi. U određenim zemljama u razvoju doznake migranata predstavljaju i do petine privredne snage. Ipak, njihov značaj za razvojnu politiku se dugo zanemarivao. To se sada mijenja – i u Švicarskoj.

Ona igra važnu ulogu u finansiranju zemalja u razvoju i zemalja u usponu. Ipak, dijaspori se desetljećima jedva posvećivala pažnja u okviru razvojne saradnje. Prevelika pažnja se pridavala navodno važnijim projektima. Međutim, iseljenici, koji obično zadržavaju blisku vezu sa svojom zemljom porijekla, tokom posljednjih godina sve više dolaze u središte pažnje. I to iz dobrog razloga: Oko 200 miliona iseljenika širom svijeta, koji svojim porodicama u zemljama nižih ili srednjih prihoda redovno pružaju podršku, predstavljaju veliki potencijal za razvoj. Ovaj potencijal treba koristiti.

Skupi transferi novca  

Radi se o velikim iznosima. Jedan izvještaj Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) pokazuje da su se doznake od 2007. godine u prosjeku povećale za 4,2% godišnje na 445 milijardi US$. To je više nego trostruki iznos cjelokupne razvojne pomoći.  Među primaocima dominiraju azijatske države. Međutim, i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu doznake čine najmanje 11%, odnosno 15% BDP-a. Povećanje doznaka od 2007. godine je pri tome itekako nevjerovatno ako se uzme u obzir finansijska kriza iz tog perioda. Očigledno da iseljenici radije ograničavaju vlastite izdatke, nego da smanjuju doznake koje šalju svojim porodicama.

Doznake često idu preko neformalnih kanala. Na Balkanu, naprimjer, vozači autobusa često preuzimaju ulogu kurira koji prenose novac. Ono što je brojnim kanalima zajedničko su visoki troškovi prenosa. Iako su ovi troškovi u velikoj mjeri smanjeni tokom zadnjih 20 godina, i to sa preko 15% na 7,5%, to je još uvijek daleko od cilja od 3% koji definiraju ciljevi održivog razvoja UN-a, posebno obzirom na činjenicu da se troškovi jedva smanjuju tokom zadnjih godina. Međutim, ukoliko bi smanjenje na 3% ipak uspjelo, primatelji bi na godišnjoj osnovi imali na raspolaganju oko 20 milijardi US$ dodatnog novca. Veliki potencijal za poboljšanja posebno postoji u Južnoafričkoj Republici, gdje su troškovi od 15% među najvišima.

U zemljama u kojima se nalaze primatelji, osobe su svjesne vrijednosti doprinosa iseljenika; u mnogima od njih su osnovana zasebna ministarstva nadležna za dijasporu. Međutim, i donatorske zemlje, poput Švicarske, pokazuju sve veći interes. Tako Agencija za razvoj i saradnju Švicarske (SDC) u svom programu ”Migracija i razvoj” želi ciljano promovirati potencijal migranata za održiv razvoj. Prema riječima Markusa Reislea, odgovornog menadžera programa, pri tome se prvenstveno radi o poboljšanju okvirnih uslova kako bi iskustva i novac migranata mogli imati što veći učinak u zemlji porijekla. Pri tome se oslanja na vlastitu inicijativu i odgovornost. Reisle također navodi primjer: Iseljenici su često zainteresirani za investiranje u poslovni poduhvat u zemlji porijekla. Međutim, kada država nema zemljišnoknjižni registar za upis vlasništva nad zemljištem ili kada je administracija korumpirana, to postaje teško, obzirom da nedostaje sigurnost investiranja. Stoga se u okviru političkog dijaloga nastoji raditi na rješavanju relevatnih prepreka ili pokretanju konkretnih pilot projekata – kao što je, recimo, kontakt tačka za investitore. Sve to se uvijek odvija uz uključivanje nadležnih ministarstava i dijaspore, a također se nastoje jačati organizacija i resursi istih. To nema nikakve veze sa milostinjom ili altruizmom, kaže Reisle. ‘‘Investicije moraju biti isplative, radi se o poslovnim modelima.”

SDC već dvije godine pruža podršku platformi ”i-dijaspora”. Udruženje koje djeluje u Švicarskoj želi pružati podršku razvoju Bosne i Hercegovine. Potencijal je veliki. U Švicarskoj živi preko 60.000 osoba bh. porijekla. Proteklog novembra je u Zürichu organiziran poslovni forum tokom kojeg su okupljena bh. poduzeća iz oblasti stanogradnje i potencijalni investitori iz Švicarske. Preliminarna procjena učinka je itekako pozitivna. U međuvremenu je, naime, već pet investitora dostavilo konkretne ponude, a četiri firme su pored toga i posjetile potencijalne partnere u BiH.

Početna pomoć Državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO)

Jedan od malobrojnih predstavnika dijaspore iz Švicarske koji već posluje u BiH je Edin Dacić. On je kao petogodišnjak emigrirao u Švicarsku sa svojim roditeljima. Nakon studija na Univerzitetu St. Gallen, krajem 1980-ih je odlučio da okuša svoju sreću na Balkanu. Poduzeće koje je osnovao, Daccomet, danas djeluje u industriji namještaja i dobavljač je švedskog proizvođača namještaja Ikea. Poduzeće u BiH već zapošljava oko 400 osoba, a drugo postrojenje u Srbiji ima 300 uposlenih. Dacić svoje uposlenike nerijetko šalje na usavršavanje u Švicarsku, posebno obzirom na činjenicu da se bh. obrazovni sistem još uvijek nije zaista oporavio od rata.

Dacić je također član Upravnog odbora ”i-dijaspore”. Šta je njegova motivacija? Kao prvo, želi podizati svijest. Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), naime, posjeduje start-up fond predviđen za poduzeća u zemljama u tranziciji od kojeg je i sam imao koristi. Međutim, članovi dijaspore jedva da znaju da postoji takav vid pomoći. Kao drugo, po njemu bi se puno postiglo ukoliko bi barem mali dio doznaka išao u investicije umjesto samo na potrošnju. ”Jer velike korporacije će i u budućnosti u velikom luku zaobilaziti BiH; angažman dijaspore je stoga utoliko važniji.”, ističe on.

Oči svjetskih dizajnera uprte u konjički namještaj

Njemački „Die Welt” se osvrće na nedavno održani Međunarodni sajam nameštaja u Kölnu, ističući unikatni dizajn i ljepotu bosanskohercegovačkih proizvođača namještaja, odnosno firme Zanat iz Konjica, prenosi DW.

U Kölnu se moglo dosta toga lijepoga vidjeti, ali malo toga jedinstvenog i mnoge robne marke i eksponati su ličili jedni na druge, navodi se u tekstu i nastavlja: “Međutim, nezamjenjiv je bio namještaj bosanske porodična firme Zanat iz Konjica, koji tradicionalne lokalne rezbarije prenosi u 21. stoljeće. Ova zanatska tehnika je, zbog svoje duge tradicije, ali i vizuelnog identiteta i značaja za društvenu zajednicu, u decembru od UNESCO-a uvrštena na Listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. To je centralna karakteristika svih Zanatovih komada namještaja i ostalih proizvoda. Mustre, ponekad poput krljušti, a ponekad poput finih linija, provlače kroz te proizvode. Neki komadi namještaja podsjećaju na afričke skulpture, drugi pak govore jasan jezik skandinavskog dizajna.”

Poznata švedska dizajnerka Monika Förster, koja već tri godine vrši dužnost umjetničke direktorice ovog brenda, u intervjuu za „Die Welt” ističe: “BiH se najčešće povezuje sa ratom, smrću, Srebrenicom, korupcijom i nezaposlenošću od čak 26 posto. Zbog toga je ovo nešto veoma pozitivno za Konjic i nešto na što su svi stanovnici veoma ponosni. U međuvremenu, oči mnogih svjetski poznatih dizajnera su uprte u ovu kompaniju, što je jako lijepo. U aprilu ćemo, na Međunarodnom sajmu namještaja u Milanu, predstaviti rezultate našeg zajedničkog rada sa jednim od najboljih svjetskih dizajnera”, istakla je Förster.

 

Izvor: Migranten als Entwicklungshelfer, Neue Zürcher Zeitung

Prema izboru FIPA-e: Ovo su 13 najznačajnijih investitora u BiH

 

 

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) organizirala je 13. decembra 2017. godine u Sarajevu manifestaciju pod nazivom “Izbor najznačajnijeg investitora u BiH” koju tradicionalno organizira već dugi niz godina.

Kako je rečeno, ove godine je koncept manifestacije djelimično izmijenjen na način da je lista nagrađenih kompanija obuhvatila 13 privrednih društava čime su nagrađeni svi uspješni realizovani projekti.

“Danas ćemo proglasiti najuspješnije investitore koji su uspješno investirali u BiH, zaposlili radnike i doprinose dalje našem ekonomskom razvoju. Radi se o kompanijama koje svojom aktivnošću upotpunjuju ovu godinu u kojoj je ostvaren porast stranih investicija”, kazao je direktor FIPA-e Goran Milinić, dodajući da investitori traže povoljan poslovni ambijent i stabilnu političku situaciju.

Inače, FIPA na ovaj način želi odati priznanje stranim preduzećima, te im se zahvaliti na njihovom doprinosu ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, zapošljavanju bh. građana, te rastu svih ostalih ekonomskih indikatora po osnovu ovih ulaganja.

Prisustvo stranih investitora u zemlji šalje poruku ostalim stranim investitorima da je BiH zemlja u kojoj je ulaganje stranog kapitala sigurno i rentabilno, te značajno doprinosi poboljšanju imidža BiH kako u poslovnom tako i u političkom smislu.

“Imamo posebno značajan događaj koji znatno utječe na povećanje investicija, a to je nedavno potpisivanje ugovora o investiranju u TE Kamengrad. To je velika investicija koja vrijedi nešto više od milijardu maraka i obećava da ćemo u narednim godinama imati stalni porast investicija. Već imamo više od 50 posto investitora koji izražavaju želju da reinvestiraju i da se i dalje razvijaju u našoj zemlji”, rekao je Milinić.

U komisiji su bili predstavnici FIPA-e, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vijeća stranih investitora BiH. Osnovni kriteriji za dodjelu priznanja su bili da je iznos investicije bio veći od milion KM, da je otvoreno najmanje 50 radnih mjesta, ili da se ulaganje odnosi na jedno od strateških sektora. Pored toga, priznanje su mogle dobiti i kompanije koje promovišu BiH kao mjesto dobrog ulaganja.

Nagrađenje kompanije, koje dolaze iz različitih privrednih grana, su:

Austronet d.o.o. Kozarac Prijedor,

Omer Žerić, zamjenik direktora Austroneta kazao je da je ukupna vrijednost investicije ove austrijske kompanije 10 miliona KM, a samo u ovoj godini je uloženo 348.000 KM u opremu. “Iduće godine planiramo zaposliti još 10 radnika čime će se broj radnika povećati na 100. Planiramo nastaviti investicije u novu opremu, kao i izgradnju četvrte proizvodne hale”, izjavio je Žerić za Akta.ba.

Boxmark Leather d.o.o. Lukavac,

Kompanija Boxmark Leather d.o.o. Lukavac je austrijska kompanija koja u Bosni i Hercegovini proizvodi presvlake za sjedišta u autoindustriji. Do sada su ukupno investirali 16 miliona KM i zapošljavaju 440 radnika. U planu su reinvesticije u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta.  Sulejman Topalović, predstavnik kompanije Boxmark kazao je da ovo nova pozitivna priča i relativno mlada. “Mi ćemo nastaviti pričati ovu priču, ispred nas je veliki investicioni projekat koji planiramo iduće godine sa kojim ćemo broj zaposlenih povećati na 800″, kazao je Topalović.

Fabrika cementa Lukavac d.d. Lukavac,

Ukupne investicije od 2002. godine do danas iznose 240 miliona KM. U sljedećih pet godina planirana su ulaganja u iznosu od 22 miliona KM, najvećim dijelom u nove tehnologije, zaštitu okoliša i energetsku efikasnost čime će Fabrika cementa Lukavac zadržati svoje mjesto među najznačajnijim fabrikama cementa u Evropi.

Daniel Maschtovsky, finansijski direktor se zahvalio FIPA-i što su prepoznali njihovu investiciju. Istakao je da BiH zanimljiva zemlja za investicije, ali da sa druge strane ima veliki teret stranim investitorima a to su mnoge administrativne i birokratske barijere.

Lattonedil BIH d.o.o. Gradiška,

Lattonedil BiH d.o.o. Gradiška je investicija italijanske kompanije Lattonedil Milano, a bavi se proizvodnjom termoizolacionih panela. U proizvodni pogon u Gradišci su investirali 19 miliona KM i trenutno zapošljavaju 47 radnika. U planu su i reinvesticije i povećanje broja radnika. Nagradu je primio Dražen Marković.

Malak Group d.o.o. Sarajevo,

Kompanija Malak Group d.o.o. Sarajevo osnovana je 2013. godine, a krajem 2017. godine podijeljena je na tri zasebna privredna društva Malak Hotel, Malak Invest i Malak Janj. Ukupne dosadašnje investicije u Bosni i Hercegovini iznose 77 miliona KM. Hotel Malak Regency, otvoren 2016. godine, zapošljava preko 100 radnika, dok Malak Janj (drvna industrija u Donjem Vakufu) zapošljava preko 200 radnika. U toku je izgradnja elitnog naselja Malak resort sa 33 luksuzne vile na području Vrela Bosne u koje će biti uloženo preko 5,5 miliona KM.

Orhan Spahić, izvršni direktor Malak Group, se također zahvalio na prepoznatoj investiciji i kazao da je ova nagrada samo motiv investitorima da idu dalje i na taj način pomognu BiH.

Mann+Hummel BA Fabrika Filtera d.d. Tešanj,

Kompanija Mann+Hummel BA Tešanj je jedna od najuspješnijih njemačkih investicija u Bosni i Hercegovini. Kompanija se bavi proizvodnjom filtera za autoindustriju i trenutno zapošljava oko 600 radnika. Ukupne investicije njemačkog investitra su u periodu od 2006. do 2016. godine iznosile oko 30 miliona KM, dok je iznos reinvesticija u 2017. godini 4.4 miliona KM.

Direktor Mann+Hummela Mahmut Galijašević kazao je da nagrada dolazi u godini kada je ova kompanija napravila najveći iskorak u investicijama od kada postoji i time stvorili dobar oslonac za dalji razvoj.

Nelt d.o.o. Istočno Sarajevo,

Kompanija Nelt d.o.o. Istočno Sarajevo bavi se distribucijom i trgovinom na veliko duvanskim proizvodima i prehrambenom robom široke potrošnje. Dio su grupacije Nelt, lidera na polju distribucije u regionu. U Bosni i Hercegovini posluju na tri lokacije – u Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Banja Luci. Ukupne investicije iznose 22 miliona KM, a trenutno zapošljavaju 340 radnika.

Nagradu je primio Dragan Bjelica koji se zahvalio u ime kompanije, te kazao da je ova nagrada svojevrsno obaveza da nastave sa ulaganjim i da će i dalje biti prepoznati od strane agencije.

Rama-Tex d.o.o. Prozor Rama,

Kompanija Rama Tex d.o.o. Prozor Rama je hrvatska kompanija koja se bavi proizvodnjom tekstilne opreme. U novembru 2017. godine otvorili su novi proizvodni pogon i trenutno zapošljavaju 122 radnika sa ukupno investiranih preko 1 milion KM.

Ivica Pavlović, ispred Rama Texa se zahvalio FIPA-i na dodijeljenom priznanju što smatraju kao podstrek za dalja ulaganja.

Standard a.d. Prnjavor,

Standard a.d. Prnjavor, jedan od najznačajnijih proizvođača najmeštaja u BiH, a od 2004. godine je u vlasništvu švajcarske kompanije Daccomet AG. U kompaniji su do sada sprovedena tri investiciona ciklusa u opremu, objekte i obuku radnika, a otpočeo je i četvrti investicioni ciklus. Kompanija zapošljava ukupno 387 radnika, te se može pohvaliti dugogodišnjom uspješnom saradnjom sa IKEA-om.

Steelmin BH d.o.o. Jajce,

Kompanija Steelmin BH d.o.o. Jajce, u vlasništvu britanske kompanije Steelmin Limited, proizvodi ferosilikon i silikonski metal u postrojenju u Jajcu. Od 2011. godine  do sada je uloženo ukupno 32 miliona KM, a kompanija trenutno zapošljava 78 radnika. U narednom periodu planiraju reinvesticije od 20 miliona KM, te zapošljavanje ukupno 300 radnika.

Sunnyland d.o.o. Istočno Sarajevo,

U septembru 2016. godine investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata su otvorili Zabavni park Sunnyland na Trebeviću. Ukupna vrijednost investicije je bila oko 15 miliona KM, otvoreno je 80 novih radnih mjesta. Sunnyland je već reinvestirao dio dobiti u izgradnju dodatnog sadržaja u obliku vanjskih igraonica i klizališta, a planirano je i dodatno širenje.

Emir Granov, jedan od investitora Sunnylanda kazao je da je da ovo samo prva faza, od predviđenih tri – A, B I C koja podrazumijeva proširenje ugostiteljskih i hotelskih sadržaja sa rekreacionim atrakcijama.

Tarčin International Development Company d.o.o. Sarajevo,

Kompanija Tarčin International Development Company d.o.o. Sarajevo je u novembru 2017. godine otvorila hotel Tarčin Forest Resort&Spa – MGallery by Sofitel. U razvoj i otvorenje resorta je investirano ukupno 30 miliona KM, a zaposleno je 50 radnika. Damir Ljubunčić, isped TIDC-a izrazio je zadovoljsto što su uvršteni na listu najnačajnijih investitora, te poručio da idu dalje.

Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo.

Kompanija Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo, u vlasništvu investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, investirala je ukupno 60 miliona KM u kompanije Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar. Značaj ove investicije ogleda se u tome što je investirano u poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine. Kompanije Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar zapošljavaju ukupno 145 radnika. Direktor Damir Ferović kazao je da im je čast da se nađu u ovakvom društvu, a s obzirom na planove koje imaju, vjeruju da će se još dugo biti prisutni u BiH.

 

S obzirom na pozitivne učinke po domaću privredu i sliku o zemlji koju kreira svaki novi strani investitor, iz Agencija FIPA poručuju da će zajedno sa ostalim nadležnim institucijama u BiH nastaviti raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i na taj način doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i povećanju stranih investicija u BiH.

Manifestacija je okupila značajan broj predstavnika institucija, međunarodnih organizacija, akreditiranih ambasada, poslovne zajednice i medija u BiH.